Home / Vijesti / Regija / MIROSLAV LAZANSKI: „Hrvatska bi mogla da oduzme teritoriju Srbiji!“

MIROSLAV LAZANSKI: „Hrvatska bi mogla da oduzme teritoriju Srbiji!“

Piše: Miroslav Lazanski

Spor između Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva međunarodna arbitraža rešila je kompromisom, iako je ta odluka u Hrvatskoj dočekana s odbijanjem i negodovanjem, a u Sloveniji s olakšanjem.

No, posle prvih utisaka čini se da niti je Slovenija prošla nešto posebno dobro, niti je Hrvatska prošla nešto posebno loše.

To jest, Slovenija je dobila na moru koridor širine 2,5 milja i dužine 12 milja radi direktnog izlaza iz svojih teritorijalnih voda u međunarodne vode, ali se taj koridor i dalje pravno tretira kao deo hrvatskih teritorijalnih voda i na tom prostoru Slovenija nema pravo nikakve eksploatacije ni mora ni morskog dna, dok Hrvatska ima. Tim koridorom Slovenija dobija pravo nesmetanog prolaska brodova i aviona, ali je to Zagreb i ranije predlagao Ljubljani. Istina, Slovenija je dobila tri četvrtine morskog prostora Piranskog zaliva i to je ono što Hrvatsku najviše boli.

Kada je u pitanju granica na kopnu, međunarodna arbitraža se rukovodila katastarskim knjigama. Po tom principu Slovenija nije dobila sve što je tražila ni u području reke Dragonje ni u delu oko reke Mure. Katastar je tu bio odlučujući.

Slučaj međunarodne arbitraže oko Piranskog zaliva prilika je da Srbija spremi svoj pristup rešavanju pitanja granice na Dunavu sa Hrvatskom.

Naime, po katastru Hrvatska ima nekih 30.000 hektara zemljišta na našoj obali Dunava, dok Srbija ima oko 10.000 hektara na hrvatskoj obali Dunava. Hrvatsko zemljište po katastru zahvata i neka urbana područja na našoj strani Dunava, Apatin sa lukom, marinom i brodogradilištem, dok srpsko zemljište po katastru na hrvatskoj obali Dunava obuhvata jaruge, močvare i livade. Granica između dve socijalističke republike unutar SFRJ, Srbije i Hrvatske, išla je sredinom matice Dunava, i to je po međunarodnom pravu standardno rešenje, i to je bila Avnojevska granica. U procesu secesije od Jugoslavije Hrvatska se i pozivala na Avnojevske granice, a ne na katastar zemljišta. I Badinterova komisija je Avnojevske granice socijalističkih republika SFRJ proglasila međudržavnim granicama. Naravno, Dunav je tokom godina malo i meandrirao, promenio se glavni tok matice reke, pa i tu ima problema oko Šarengradske ade, odnosno čije je to ostrvo.

Uglavnom, ako Srbija uđe u arbitražu sa Hrvatskom oko granice na Dunavu vrlo su male šanse da iz te arbitraže izađe zadovoljna.

Kao prvo, imamo lošu startnu poziciju – nismo članica ni EU ni NATO. Kao drugo, međunarodna arbitraža većinom koristi anglosaksonsko pravo, odnosno precedentno pravo. A to znači, ako su u sporu između Slovenije i Hrvatske oko granice odlučivale i katastarske knjige onda će po tom precedentnom pravu u sporu između Srbije i Hrvatske takođe odlučivati katastar. U tom slučaju luka, marina i brodogradilište u Apatinu odmah mogu da se zatvore…

(Politika)

loading...

About admin

Check Also

[FOTO REPORTAŽA] “Odgovor 2021“: Prikaz sadejstva vojnih i policijskih snaga Srbije

Višenedeljna vojno-policijska združena taktička vežba (ZTV) sa bojevim gađanjem „Odgovor 2021“, koja je održana na vojnim ...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *