Prema istraživanju nemačkog Instituta za izučavanje međunarodnih konflikata u Hajdelbergu, na teritoriji Balkana je zabeleženo 18 manjih i većih konflikata, a to su:
– Spor oko pomorske granice između Slovenije i Hrvatske u Piranskom zalivu
– Spor između Srbije i Hrvatske oko ostrva Šarengrad i Vukovar na Dunavu
– Pokušaji Rekublike Srpske da se otcepi od BiH i ujedini sa Srbijom
– Zahtevi Hrvata da tzv, Herceg Bosna, odnosno Zapadna Hercegovina, uđe u sastav Hrvatske.
– Težnje severnih opština na KiM da postanu da postanu deo centralne Srbije
– Težnje Albanaca sa juga Srbije da uđu u sastav samoproglašenog Kosova
– Težnja Srba iz Crne Gore da ponovo ujedine Crnu Goru i Srbiju (nemački institut navodi da se oko polovine stanovnika Crne Gore izjašnjavaju kao Srbi ili pričaju srpski)
– Spor između Crne Gore i Hrvatske oko poluostrva Prevlaka u Hercegnovskom zalivu
A tu su još i mnogi drugi konflikti i sporovi.
Stručnjaci Instituta u Hajdelbergu ocenjuju da su odnosi između zemalja bivše Jugoslavije na gorem nivou nego što su bili za vreme poslednjih ratova od 1991. do 2001. godine.
Sve više republika i teritorija traže novo prekrajanje granica na Balkanu i federalizaciju postojećih država. Mnogi posmatrači porede današnju situaciju sa 1012. godinom i vremenom početka Balkanskih ratova i 1914. godinom kada je počeo Prvi svetski rat.
Zapadni analitičari nude rešenje u razmeni teritorija, a što se tiče Srbje, oni navode da bi Srbija trebala samoproglašenoj i nepriznatoj državi Kosovo da ustupi deo Južne Srbije da bi za uzvrat dobila severne opštine na KiM.
Najopasnija tačka na Balkanu prema mišljenju Instituta je Makedonija i tenzije između Makedonaca i Albanaca. Tamo se vrši pokušaj federalizacije Makedonije putem Tiranske platforme, što defakto predstavlja albanizaciju Makedonije, a makedonski predsednik Ivanov je rekao da ta platforma predstavlja kraj makedonije kao suverene i slovenske zemlje na Balkanu.
(Pravda)