Find the latest bookmaker offers available across all uk gambling sites www.bets.zone Read the reviews and compare sites to quickly discover the perfect account for you.
Home / Vijesti / SVETSKI MEDIJI JAVLJAJU: Rusija ne misli otići iz Srbije… OVO SU NJENI PLANOVI

SVETSKI MEDIJI JAVLJAJU: Rusija ne misli otići iz Srbije… OVO SU NJENI PLANOVI

U izveštaju kojeg je ranije ove nedelje objavio Odbor za inostrane poslove Evropskog parlamenta, Srbija bi trebala početi sprovoditi energetsku politiku usmerenu na smanjenje zavisnosti o snabdevanju ruskim gasom.

Evropski parlament takođe preporučuje Beograd da se “usmjeri na razvoj obnovljivih izvora energije i diversificira izvore proizvodnje električne energije”.

“Mi vam dajemo novac, a vi sarađujete s Rusima”
Članovi Odbora za spoljnee poslove Evropskog parlamenta u izveštaju takođe podsećaju da službeni Beograd dobija finansijsku pomoć od Europske unije i da bi do 2020. godine Srbija bi trebala dobiti od EU čak milijardu eura pomoći.

Prigovor zbog vojnih vežbi “Slavensko bratstvo”
Zastupnici Europskog parlamenta su ujedno izrazili zabrinutost zbog intenziteta vojne suradnje Srbije s Rusijom i Bjelorusijom, te preporučili Beogradu “da uskladiti svoju vanjsku politiku s onom Europske unije”.

Podsjetimo da Moskva i Beograd razmatraju mogućnost aktivnijeg sudjelovanja Srbije u projektu Turski tok, dok su vlasti u Beogradu u svibnju ove godine priopćile kako zemlja treba ruski plin i da podržavaju izgradnju “Turskog toka”.

Tijekom svoje posjete Moskvi u listopadu, Vučić je istaknuo kako se njegova zemlja pridržava politike vojne neutralnosti. 2016. je Vučić, koji je tada bio premijer, najavio kako će Rusija vojsci Srbije u okviru vojno-tehničke pomoći pokloniti šest borbenih zrakoplova MiG-29 i na desetke oklopnih vozila.

Prošle godine je i Bjelorusija odobrila nacrt zakona o ratifikaciji sporazuma o vojno-tehničkoj suradnji sa Srbijom. Već u travnju 2018. je Srbija iz Bjelorusije dobila četiri zrakoplova MiG-29. Osim toga, od 2015. godine je redovito održavaju rusko-bjelorusko-srbijanske vojne vježbe “Slavensko bratstvo”. Međutim, vojska Srbije slične vježbe i sa zemljama NATO pakta i njihov je karakter uglavnom uvježbavanje za borbu protiv terorizma i reakcija vojske u kriznim situacijama kao što su elementarne i druge nepogode.

EU usvaja odluke zanemarujući realnost
“EU preporučuje da Srbija smanji ili se prekine oslanjati na ruski plin, zamjenjujući ga obnovljivim izvorima energije, zaboravljajući kontinentalnu klimu zemlje i izuzetno oštre zime”, komentirajući prijedlog Bruxellesa je izjavila je Jelena Putniković, ekspert Srbije u području energetike, prenosi francusko izdanje agencije Sputnik.

Preporuke Bruxellesa da se Srbija odrekne ruskog plina u korist obnovljivih izvora energije podsjeća na poznatu izjavu koja se pripisuje francuskoj kraljici Marie Antoinette: “Ako nemaju kruha neka jedu kolače!”, rekla je Jelena Putniković.

Prema njezinim riječima, odluka Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta pokazuje kako EU zanemaruje energetsku situaciju ne samo u Srbiji, nego i na Balkanu u cjelini.

“Možda su oni već zaboravili da su, nakon obustave tranzita ruskog plina preko Ukrajine, ljudi u Bugarskoj doslovno umirali od hladnoće?”, izjavila je ogorčeno jelena Putniković, kritizirajući “savjete” Bruxellesa.

Pretpostavlja da je ovo početak kampanje protiv izgradnje plinovoda koji bi preko Srbije i Bugarske isporučivao ruski plin u Austriju i Mađarsku.

“Očito je da Bruxelles djeluje pod pritiskom Sjedinjenih Država. Preporučujući Srbiji da se odrekne ruskog plina, EU je zapravo protiv tranzita ruskog plina preko Balkana”, sažima Jelena Putniković.

Je li moguće udovoljiti “savetima” Brisela?
Da ne ulazimo u detaljne analize koliko je Rusija već prisutna na tržištu energenata u Srbiji i naftnom i plinskom sektoru zemlje, dovoljno je podsjetiti da je Gazprom prošle godine Srbiji isporučio 26% više plina nego 2016. godine, a prema materijalima pripremljena za bilateralni sastanak na vrhu između Rusije i Srbije je predviđeno povećanje izvoza ruskog plina najmanje 15% u odnosu na 2017., a vjerojatno će ta brojka, zaključno s 31. prosincem 2018., biti 18%.

“Potrošnja prirodnog plina u Srbiju ove godine porasla je za 26 posto, premašivši 2 milijarde kubnih metara, dok je Srbija 2016. od Gazproma kupila 1,75 milijardi kubnih metara plina. Očekuje se porast od 15 posto za 2018.”, stoji u dokumentima Gazproma.

U Srbiji posluju ruske tvrtke poput Lukoila, “Moć mašina” (Silovыe mašinы), a Inter RAO grupa je također spremna uspostaviti suradnju. Ruska tvrtka Gazprom Neft je glavni dioničar srpske tvrtke “Naftne Industrije Srbije” (NIS), gdje provodi program rekonstrukcije i modernizacije tehnološkog kompleksa tvrtke. Volumen akumuliranih investicija samo u toj kompaniji je početkom ove godine iznosio oko 3 milijarde dolara.

Rusija će potpisati ugovore sa Srbijom o “Turskom toku”
“Dokumenti koji se odnose na sudjelovanje Srbije u nastavku plinovoda “Turski tok” mogu se potpisati već u siječnju, tijekom posjete ruskog predsjednika Beogradu”, izjavio je u petak potpredsjednik ruske vlade Jurij Borisov.

“Što se tiče pitanja “Turskog toka”, imamo plan kojim se krećemo i nadam se da će određeni sporazumi, čim budu spremni, biti potpisani s velikom vjerojatnošću tijekom posjete predsjednika Putina Srbiji”, kazao je Borisov novinarima.

“Mi dijelimo interes srpske strane u razvoju “Turskog toka”, a na svaki način ćemo pomoći da provedemo jednu od mogućih opcija, drugu liniju ovog plinovoda od granica Bugarske preko Srbije u Mađarsku i dalje u Austriju, što će dati dodatnu dinamiku našoj trgovini”, rekao je ruski zamjenik premijera.

“Naravno, to predviđa i izgradnju dovoljno prostranih skladišta za plin, vjerojatno kapaciteta milijardu kubnih metara”, rekao je Borisov.

Projekt “Turski tok” podrazumijeva izgradnju plinovoda na dnu Crnog mora do europskog dijela Turske i dalje do granice s Grčkom. Duljina “offshore” dijela plinovoda bi trebala biti oko 910 km, a kopneni dio na turskom teritoriju 180 km. Prva linija je dizajnirana samo za opskrbu turskog tržišta, a druga za opskrbu plinom zemalja južne i jugoistočne Europe. Kapacitet svake linije je 15,75 milijardi kubnih metara plina godišnje, a ukupni trošak projekta se procjenjuje na 11,4 milijarde eura.

Rusija u trci s EU
Malo je vjerojatno da će EU moći izvršiti toliki pritisak na Beograd da odustane od suradnje u plinskom sektoru s Rusijom, prije svega zbog činjenice da zemlje koje su članice EU to rade neometano, posebice Njemačka, ali ne zaboravimo ni Mađarsku, Austriju i druge.

No, Moskva se ne namjerava zaustaviti na prodaju plina. Tijekom posjete predsjednika Rusije Beogradu, može se potpisati i sporazum o uspostavi nuklearnog centra u Srbiji, dodao je Jurij Borisov.

“S visokim stupnjem vjerojatnosti vjerujemo da će tijekom posjete predsjednika Vladimira Putina Beogradu biti potpisan ovaj sporazum”, rekao je Borisov i dodao kako je to “nova stranica u odnosima dviju zemalja”.

Prema njegovim riječima, pregovore sa srpskom stranom već vodi zamjenik šefa Rosatoma, Nikolaj Spaski.

“Ako govorimo o suštini ove saradnje, to je suradnja na području mirne uporabe nuklearne energije, kao u korištenju ruskih tehnologija u medicinskim istraživanjima i dijagnostici u Srbiji”, rekao je Jurij Borisov.

Sugovornik Borisova, Ivica Dačić, novinarima rekao da je na sastanku s ruskim potpredsjednikom vlade raspravljao o suradnji oko civilne nuklearne energije.

“Svugdje vidimo antirusku histeriju, ali vam želim skrenuti pozornost na činjenicu da ovdje ne govorimo o razvoju nuklearne bombe”, rekao je potpredsjednik vlade Srbije.

Rusija ne misli “pobjeći” iz Srbije, ni u plinskom ni bilo kojem drugom sektoru

Istovremeno s ovim izjavama je usvojeno izvješće Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta. Kojim se traži smanjenje veza Beograda i Moskve.

Ali samo dan poslije, Rostec, Roscosmos i Rosatom izjavljuju kako bi mogli prebaciti dio proizvodnje u Srbiju, što je jasan znak da Rusija ne misli “pobjeći” iz susjedne zemlje, ni u plinskom ni bilo kojem drugom sektoru.

Izjavu da Rostec, Roscosmos i Rosatom razmatraju pitanje lokalizacije proizvodnje u Srbiji je potvrdio u petak zamjenik premijer Borisov u Beogradu.

“Razgovarali smo o pitanjima razmještanja industrijskih tehnologija u Srbiji. Imamo vrlo dobre šanse da to učine državne korporacije Rostec, Roscosmos i Rosatom”, izjavio je Jurij Borisov u petak u Beogradu, koji se dotaknuo i promocije ruskog zrakoplovstva i zrakoplova SuperJet 100 na tržištu Srbije”.

Ukratko, nakon preuzimanja crne Gore od strane NATO pakta, stvaranja svih preduvjeta da se isto dogodi s Makedonijom, ili kako će se već ova zemlja zvati u budućnosti, Bruxelles je pokrenuo aktivnu kampanju kidanja veza između Beograda i Moskve, a onda ostaje Bosna i Hercegovina, koja će se sama teško oduprijeti pritisku, posebice jer u BiH postoji dio vrlo moćnih političkih elita koji je sklon ne samo europskim nego i integraciji u NATO pakt.

Najnovije izvješće Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta počinje s preporukom Beogradu da smanji ovisnost o Rusiji u energetskom sektoru, posebno plinskom, što je nemoguće provesti bez enormnih gubitaka. Ovaj će pritisak vjerojatno jačati, čime se približava i kraj Vučićeve politike u kojoj pokušava sjediti ne na dvije, nego čak na tri stolice, jer svoje interese u regiji aktivno promiče i Kina.

Ako se u januaru, prilikom posete Vladimira Putina Beogradu, potvrde i prošire postojeći sporazumi i otvore vrata Srbije ruskim državnim korporacijama kao što su Rostec, Roscosmos i Rosatom, to se sigurno neće svideti Briselu, koji prema Jeleni Putniković sve čini pod pritiskom Vašingtona.

(Logično.com)

loading...

About admin

Check Also

OVO JE NAJTUŽNIJA SLIKA ZA NIKOLJDAN! Panići obeležili krsnu slavu U NEMAŠTINI, bez oca i brata!

Dvojica braće, Bratislav i Miroslav iz Milićevaca ranom zorom su slavski kolač odneli u crkvu, ...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *