Home / Zanimljivosti / NEMA ŠANSE DA DOBIJETE RAK: Ako Imate OVO U KOSI, Ne Možete Dobiti Ovu Kobnu Bolest

NEMA ŠANSE DA DOBIJETE RAK: Ako Imate OVO U KOSI, Ne Možete Dobiti Ovu Kobnu Bolest

Koliko puta ste se do sada iznervirali zbog čuperka koji, dok se češljate, uvijek ide na svoju stranu i ne možete ništa sa njim? U stanju ste da stavite tonu gela i laka kako biste ga smirili, ali ni to ne pomaže. Budite bijesni koliko hoćete, ali taj čuperak je vaš ‘anđeo čuvar’.

Naučnici su pronašli izvjesnu povezanost između ovih “nemirnih čuperaka” i genetske predispozicije koja štiti organizam od raka. Naime, takve čuperke imaju samo oni ljudi koji imaju takozvane “polarizovane gene”.

Protein koji sprječava rak, dio je velike porodice proteina koji kontrolišu diobu ćelije, replikaciju DNK i ćelijsko samouništenje. Taj protein su naučnici davali insektima da bi ispitivali antikarcinogena svojstva i primjetili su čudnu pojavu – nemirne čuperke.

Istraživači pretpostavljaju da nemirni čuperci kod ljudi imaju slične uzroke, pa bi to moglo predstavljati revolucionarno otkriće ako se potvrdi.

Zato, svaki put kad ne budete mogli da napravite frizuru kakvu hoćete, sjetite se da vas to vaši geni štite od raka.

Buduća istraživanja biće sprovedena s ciljem da se ovaj fenomen iskoristi u svrhu pravljenja boljih i efikasnijih hemoterapija.

Izvor: srbijadanas.com

Kosa je skup vlasi (dlaka), nitastih izraslina građenih od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi.

Tradicionalan način uređivanja kose kod Hopi Indijanaca iz Arizone, fotografija Edwarda S. Curtisa, 1922.

Ljudska kosa je mnogo duža nego kod ostalih sisavaca (dlake na glavi), a dlake su raspoređene gušće nego na ostatku tijela. Prosječno ljudsko tjeme ima oko 100 000 folikula. Tijekom života iz jedne folikule može izrasti 20 različitih vlasi. Ljudska kosa mjesečno u prosjeku naraste 1 do 1,5 centimetara.[1]

Rakovi (Crustacea) su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu.

Različite su veličine, od mikroskopski sitnih (promjera oko 0,1 mm) do golemih, npr. japanskoj golemoj rakovici (Macrocheira kaempferi) su noge dulje od 1,5 m.

Predstavljaju skupinu od preko 67.000 poznatih i opisanih vrsta životinja.

Građa tijela

Tijelo im je člankovito, izgrađeno od većeg broja kolutića, među kojima se razlikuju kolutići glave, prsa i zatka. Od ostalih se člankonožaca razlikuju po tome što dišu škrgama. Najčešće imaju dva para ticala koja služe kao osjetilni organi, ali i za kretanje i pridržavanje.

U škrgonožaca (Branchiopoda) i tankoljuskara (Leptostraca) tijelo se sastoji od triju dijelova:

  • glave,
  • prsiju i
  • zatka.

U ostalih je skupina glava srasla s prsnim segmentima u glavopršnjak. Trbušni segmenti su odijeljeni te svaki, osim posljednjega, nosi par nogu. U nametničkih oblika noge su zakržljale, prvi i drugi par pretvoreni su u ticala i služe kao osjetila za opip i miris. U pričvršćenih (sesilnih) vrsta prva dva para nogu pretvorena su u organ za pričvršćivanje, a ostala tri para ekstremiteta na glavi služe za prihvaćanje i drobljenje hrane.

Tijelo rakova je zaštićeno hitinskim oklopom koji, očvrsnut kalcijevim karbonatom i fosfatom, čini jak vanjski kostur (egzoskelet). Oklop prilikom presvlačenja rakovi odbacuju i zamjenjuju novim.

Rakovi, osobito kopneni, imaju veliku moć regeneracije izgubljenih dijelova, a u viših rakova postoji mogućnost samoosakaćivanja npr. odbacivanja nogu ako su za njih uhvaćeni.

Duljina života u rakova je različita, od nekoliko mjeseci do više od 50 godina (jastog).

Prehrana

Rakovi se hrane sitnim životinjama ili životinjskim ostatcima u raspadanju (čistači vode), neki se hrane i biljem.

Razvoj

Osim nekoliko izuzetaka rađanja živih mladunaca, rakovi se legu iz jaja. Većinom zaštićuju potomstvo; ženka nosi oplođena jaja na trbušnim nožicama. Vrlo su plodni: ženka jastoga ispusti do 9 000 jaja, a neke vrste i do 2 milijuna. Iz jajeta se razvije ličinka nauplij, a iz nje naprednija ličinka zoea. Presvlačenjem ličinka mijenja oblik i približava se obliku odrasla raka.

Sistematika

Po jednoj zastarjeloj podjeli dijelili su se u dvije skupine:

  • niži raci (Entomostraca) i
  • viši raci (Malacostraca).

Zajedničko je obilježje viših rakova jednak broj segmenata.

Takozvani niži rakovi, su podijeljeni u :

  • današnji razred listonošci (Branchiopoda: Phylopoda i Sarsostraca),
  • današnji razred dvoljušturci (Ostracoda),
  • današnji podrazred veslonošci (Copepoda); pripada razedu Maxillopoda
  • današnji podrazred škrgorepci (Branchiura); pripada razedu Maxillopoda
  • današnji infrarazred vitičari (Cirripedia).[1]. Pripada u razred Maxillopoda

Rakovi se danas dijele na razrede:

  • A Branchiopoda – škrgonošci
    • Phyllopoda
    • Sarsostraca
  • B Cephalocarida
    • Brachypoda
  • C Malacostraca – viši raci
    • Eumalacostraca
    • Hoplocarida
    • Phyllocarida
  • D Maxillopoda
    • Branchiura – škrgorepci
    • Copepoda – veslonošci
    • Mystacocarida
    • Pentastomida
    • Tantulocarida
    • Thecostraca
      • Ascothoracida
      • Cirripedia – vitičari
      • Facetotecta
  • E Ostracoda – ljuskari
    • Myodocopa
    • Ostracoda incertae sedis
    • Podocopa
  • F Remipedia
    • Enantiopoda †
    • Nectiopoda

Podaci o rakovima

  • Sjevernoatlanski jastog (Homarus americanus) i rak pljačkaš (Birgus latro) mogu živjeti dulje od 50 godina.
  • Babure su jedini rakovi koji su se uspješno prilagodili životu na kopnu.
  • Jato svjetlara može pokriti površinu od 440 četvornih kilometara i težiti više od milijun tona.
  • Jedna vrsta račića, pankarid, nađena je samo u jednoj maloj bari u Tunisu.

Izvor : 24vijesti.net

loading...

About admin

Check Also

BORBA MEDVEDA: Pošibali se nasred ulice zbog ženke, ali jedan detalj je NESVAKIDAŠNJI (VIDEO)

Video je prvi put objavljen na Fejsbuku u petak i pregledan je više od tri ...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.